Kada je vreme za berbu lekovitog bilja?

Rano u proleće ili već krajem zime beru se pupoljci bora, breze, jablana i topole. Imela se bere od decembra do februara, dok je hladno.

 

suncokret slike
Vreme berbe lekovitog bilja
Cvet se bere čim biljka procveta. Procvetalo oplođeno i klonuli cvet nema miris, boju i lekovitu vrednost kao ono koje se toga jutra rascvetalo. Od majske ruže beru se potpuno razvijeni ali neotvoreni pupoljci.

 

 

Lišće i cele biljke treba sakupljati u trenutku kada se na njima pojavi prvi cvet. Međutim i tu ima izuzetaka. Tako npr. list matičnjaka se bere pre cvetanja jer je u to vreme najmirisniji i najkrupniji. Kad se traže trave uvek se misli na nadzemni deo biljke u cvetu ali i tu ima izuzetaka. U mnogim slučajevima se zapravo traže samo vrhovi grančica u cvetu jer na njima ima najviše cveća i lišća. Treba izbegavati donje gole odrvenjele delove biljke jer u njima nema lekovitih sastojaka.

 

 

Plodovi i semenje se beru kad su potpuno zreli. Međutim i tu ima izuzetaka. Tako npr. šipak ili šipurak ne treba brati zreo. Ne sme se čekati da omekša, nego ga treba brati čim zarudi, dok ima crveno-naranđastu boju i dok je potpuno tvrd, jer zreo šipak ima manje vitamina C, lošije se suši, hoće da se pokvari, zgnječi se i slepi.

 

 

Kore treba guliti u rano proleće kad imaju najviše sokova jer je u to vreme koru najlakše skidati. Ređe se kora guli u jesen posle opadanja lišća. Ljušti se samo zdrava i živa, mlada, glatka kora koja nije ispucana i hrapava zbog toga što stara, mrtva kora ima manje lekovitih sastojaka ili ih uopšte nema.

 

 

Korenje i druge podzemnje delove treba vaditi u jesen, ređe u proljeće ali i tu ima izuzetaka o kojima treba voditi računa. Tako npr. od zeljastih jednogodišnjih biljaka podzemni delovi se vade kad je biljka u cvetu jer se tada najlakše mogu naći. Od višegodišnjih biljaka treba sakupljati samo krupno, potpuno razvijeno korenje. Uvek treba odstraniti suve, mrtve, trule delove, očistiti ih od zemlje i druge nečistoće, oprati hladnom vodom da se ukloni sva zemlja i što pre osušiti u što tanjem sloju u zagrejanoj sušnici ili peći do 70C ili na suncu. Šteta je vaditi mlado, tanko i vodeno korenje. Korenovu glavu uvek treba vratiti u zemlju da bi iduće godine izrasla nova biljka. Višekrake glave kao npr. kod belog šleza, lincure, velebilja i drugih biljaka treba oštrim nožem uzduž rasporiti na onoliko delova kolima ima pupoljaka i svaki pupoljak vratiti u zemlju u uspravnom položaju na rastojanju oko pola metra.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Arhiva

Facebook